Ustavni je sud Republike Hrvatske početkom prošle godine donio ustavnosudsku odluku kojom je, usvojivši ustavnu tužbu, ukinuo rješenje Vrhovnog Suda Republike Hrvatske čijim je dispozitivom kao nedopuštena odbačena tzv. izvanredna revizija revidentice podnij
Zakon, u dijelu u kojem regulira štetu, njene vrste, odgovornost i slično, normira i dva obveznopravna instituta čija je svrha i cilj ili prevenirati odnosno spriječiti nastanak izgledne i neposredno prijeteće štete koja još nije nastala, bilo imovinske, bilo neimovinske
Potraživanja ili tražbine se, među inim, po kriteriju vrste dužnikove činidbe, dijele i na novčana i nenovčana. Kada u nekom vjerovničko – dužničkom odnosu dužnik dođe u zakašnjenje s ispunjenjem obveze odnosno namirenjem tražbine vjerovniku
Novim je Zakonom o sustavu državne uprave koji je na snagu stupio 18. srpnja 2019., a koji derogira Zakon o sustavu državne uprave na novi način normirano pitanje odgovornosti Republike Hrvatske odnosno države za štetu koju pravnim subjektima, fizičkim i pravnim
Odredbom je čl. 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji će na snagu stupiti 01. rujna 2019., normativno intervenirano i u zakonsku odredbu koja regulira naknadu troškova parničnog postupka u slučaju parcijalnog odnosno djelomičnog stranačkog uspjeha u sporu. Prema našem skromnom mišljenju novo normativno rješenje odnosno modifikacija ovog instituta, zbog svoje djelomične nejasnosti
Ustavni je sud Republike Hrvatske nedavno donio ustavnosudsku odluku kojom je, imajući u vidu činjenicu obvezatnosti njegovih pravnih shvaćanja izviruću iz odredbe čl. 31. Ustavnog zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske
U pravnoj se teoriji prethodno pitanje kao procesnopravni institut hrvatskog parničnog procesnog prava alternativno naziva i prejudicijelnim…
S obzirom na činjenicu da je prošlo (po)nešto vremena od kada smo u stručnom članku kritički promišljali o konačnoj Presudi Evropskog suda za ljudska prava donijetoj u predmetu Klauz protiv Hrvatske, Zahtjev broj 28963/10, odlučili smo u relevantnoj tuzemnoj judikaturi provjeriti i utvrditi je li ista, i ako jest u kojoj mjeri i na koji način, utjecala na odlučivanje
Naš je obveznopravni poredak, u kontekstu ugovorne forme, baziran na načelu neobvezatnosti ugovornog oblika odnosno načelu neformalnosti ugovora nazivanom i, po nekim autorima pogrešno i nepotrebno, konsenzualizmom. Pravni je antipod tog načela, dakako, načelo formalizma koje je u modernim pravnim poretcima napušteno. Kako, međutim, svako pravno načelo i pravilo u pravilu poznaje i iznimke, tako Zakon o obveznim odnosima, ali i drugi propisi
Kad je u pitanju podjela šteta na vrste u praksi se najčešće javlja ona na neimovinsku koju Zakon o obveznim odnosima koncepcijski definira kao povredu prava osobnosti, i imovinsku, koja se može manifestirati u dva pojavna oblika, umanjenje nečije imovine, kada je posrijedi stvarna šteta, ili sprječavanje mogućnosti povećavanja imovine, kada je posrijedi izmakla korist, dobit ili zarada. Nadalje, za potrebe ovog rada relevantna nam je i podjela na postojeću, pretrpljenu ili već pričinjenu štetu, dakle
