Hrvatska pravna revija

/Hrvatska pravna revija

Obveznopravni instituti služeći za eliminiranje izvora opasnosti štete

Članak objavljen u časopisu Hrvatska pravna revija broj 07 – 08 za 2020.

Zakon, u dijelu u kojem regulira štetu, njene vrste, odgovornost i slično, normira i dva obveznopravna instituta čija je svrha i cilj ili prevenirati odnosno spriječiti nastanak izgledne i neposredno prijeteće štete koja još nije nastala, bilo imovinske, bilo neimovinske

 

 

Ovrha radi ostvarenja nenovčane tražbine izricanjem i prisilnom naplatom sudskih penala

Članak objavljen u časopisu Hrvatska pravna revija broj 5 za 2020.

Potraživanja ili tražbine se, među inim, po kriteriju vrste dužnikove činidbe, dijele i na novčana i nenovčana. Kada u nekom vjerovničko – dužničkom odnosu dužnik dođe u zakašnjenje s ispunjenjem obveze odnosno namirenjem tražbine vjerovniku

Novo normativno uređenje pitanja državne odgovornosti za naknadu štete pričinjene u obavljanju poslova državne uprave

Članak objavljen u časopisu Hrvatska pravna revija broj 03 za 2020.

Novim je Zakonom o sustavu državne uprave koji je na snagu stupio 18. srpnja 2019., a koji derogira Zakon o sustavu državne uprave na novi način normirano pitanje odgovornosti Republike Hrvatske odnosno države za štetu koju pravnim subjektima, fizičkim i pravnim

Normativna korekcija dvaju pravnih shvaćanja Vrhovnog suda u Noveli ZPP-a

Članak objavljen u časopisu Hrvatska pravna revija broj 01 za 2020.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je na snagu stupio 01. rujna 2019., osim po našem mišljenju nekih loših normativnih rješenja, poglavito onog odnosećeg na tzv. reviziju po dopuštenju, donosi i neka veoma kvalitetna, pozitivna i korisna normativna rješenja koja na zakonskoj razini korigiraju dva vrhovnosudska procesnopravna shvaćanja Vrhovnog suda na čiju smo dugoročnu neprihvatljivost

Veoma važna ustavnosudska odluka u kontekstu naknade troškova upravnog spora

Članak objavljen u časopisu Hrvatska pravna revija broj 07-08 za 2019.

Ustavni je sud Republike Hrvatske nedavno donio ustavnosudsku odluku kojom je, imajući u vidu činjenicu obvezatnosti njegovih pravnih shvaćanja izviruću iz odredbe čl. 31. Ustavnog zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske

Zastarni rokovi za naknadu štete po Zakonu o obveznim odnosima

Članak objavljen u Hrvatskoj pravnoj reviji broj 05 za 2019.

U predmetnom ćemo stručnom radu, koristeći se u pravnoj argumentaciji i prezentaciji primjerima iz relevantne vrhovnosudske judikature, prikazati obveznopravni institut zastare potraživanja kroz prizmu posebnih zakonskih zastarnih rokova za naknadu štete nalazećih u Zakonu o obveznim odnosima

Prethodno pitanje u parničnom postupku

Članak objavljen u časopisu Hrvatska pravna revija broj 3 za 2019.

U pravnoj se teoriji prethodno pitanje kao procesnopravni institut hrvatskog parničnog procesnog prava alternativno naziva i prejudicijelnim…

Pravno shvaćanje Ustavnog suda o procesnoj pretpostavci normiranoj odredbom čl. 22/1. Zakona o medijima

Članak objavljen u časopisu Hrvatska pravna revija broj 06 za 2018.

Zakonom je o medijima medijskopravni institut prava na objavu odnosno publikaciju ispravka uređen na način da je normirano da pravo na tužbu za naknadu neimovinske štete, sukladno općim propisima obveznog prava, ima samo ona osoba koja je prethodno od nakladnika zatražila objavljivanje ispravka informacije odnosno, alternativno, ne in cumulo, isprike u slučajevima kada

 

 

 

Promjena pravnog shvaćanja Vrhovnog suda o publikaciji pravomoćne presude kao obliku reparacije neimovinske štete pričinjene publikacijom medijskih dezinformacija

Članak objavljen u časopisu Hrvatska pravna revija broj 05-06 za 2018.

Sve je do 2010. oštećenik kojem je neimovinska šteta pričinjena publikacijom medijskih dezinformacija mogao posegnuti, in cumulo, za oblicima naknade, reparacije odnosno sanacije pričinjene mu neimovinske štete normiranima Zakonom o medijima

 

 

Konvalidacija ugovora nesklopljenih u zahtijevanoj pisanoj formi

Članak objavljen u časopisu Hrvatska pravna revija broj 03-04 za 2018.

Naš je obveznopravni poredak, u kontekstu ugovorne forme, baziran na načelu neobvezatnosti ugovornog oblika odnosno načelu neformalnosti ugovora nazivanom i, po nekim autorima pogrešno i nepotrebno, konsenzualizmom. Pravni je antipod tog načela, dakako, načelo formalizma koje je u modernim pravnim poretcima napušteno. Kako, međutim, svako pravno načelo i pravilo u pravilu poznaje i iznimke, tako Zakon o obveznim odnosima, ali i drugi propisi